Rast prodaje električnih automobila, europske regulative te ulaganja javnog i privatnog sektora ubrzali su razvoj infrastrukture za punjenje diljem zemlje. Iako Hrvatska još uvijek ne spada među europske lidere po broju punionica, posljednjih nekoliko godina bilježi značajan napredak, posebno uz autoceste, na turističkim destinacijama i u većim gradovima. U nastavku analiziramo EV punionice u Hrvatskoj, ključne statistike, usporedbu s ostatkom Europe te pregled gradova i regija s najvećim brojem punionica.
Koliko električnih vozila ima u Hrvatskoj?
Prema podacima Europskog opservatorija za alternativna goriva (EAFO), krajem 2025. godine u Hrvatskoj je bilo gotovo 80.000 vozila na alternativna goriva (električna vozila, plug-in hibridi, LPG, CNG i ostala alternativna pogonska rješenja), što predstavlja oko 3,4 % ukupnog voznog parka.
Ključni pokazatelji hrvatskog tržišta
| Pokazatelj | Vrijednost |
|---|---|
| Ukupno registriranih osobnih i gospodarskih vozila | 2,2 milijuna |
| Vozila na alternativna goriva | 79.962 |
| Udio alternativnih vozila u voznom parku | 3,42 % |
| Duljina autocesta | 1.573 km |
Iako Hrvatska zaostaje za razvijenijim europskim tržištima poput Norveške, Nizozemske i Njemačke, broj električnih vozila raste iz godine u godinu, potaknut subvencijama Fonda za zaštitu okoliša i rastom ponude električnih modela.
Koliko EV punionica ima Hrvatska?
Brojke se razlikuju ovisno o metodologiji mjerenja.
Prema registru CRO IDRO i podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, početkom 2025. godine Hrvatska je imala:
- 597 lokacija za punjenje
- 769 pojedinačnih punionica
Tijekom 2025. i 2026. mreža se nastavila širiti te različiti izvori procjenjuju da danas u Hrvatskoj postoji više od 1.000 javnih punionica, dok pojedine međunarodne baze navode više od 2.000 dostupnih priključaka za punjenje.
Gdje se nalazi najveći broj punionica?
Najveća koncentracija punionica nalazi se u:
- Zagrebu
- Istarskoj županiji
- Primorsko-goranskoj županiji
- Splitsko-dalmatinskoj županiji
- Zadarskoj županiji
Razlog je jednostavan – kombinacija velikog broja stanovnika, razvijenog turizma i najveće koncentracije električnih vozila.
Posebno je razvijena mreža na području:
- Zagreba
- Rijeke
- Splita
- Zadra
- Pule
- Rovinja
- Opatije
- Dubrovnika
gdje se nalaze punionice u javnim garažama, trgovačkim centrima, hotelima, marinama i poslovnim zonama.
Zagreb – apsolutni lider hrvatske elektromobilnosti
Grad Zagreb uvjerljivo prednjači po broju instaliranih punionica.
Najveća koncentracija nalazi se:
- u javnim garažama
- trgovačkim centrima
- poslovnim zonama
- hotelima
- parkiralištima Zagrebačkog holdinga
Uz razvoj infrastrukture za osobna vozila, Zagreb intenzivno ulaže i u elektrifikaciju javnog prijevoza. U Podsusedu se gradi jedna od najvećih punionica električnih autobusa u ovom dijelu Europe, vrijedna više od 20 milijuna eura, s kapacitetom punjenja za čak 134 autobusa.
Hrvatske autoceste među najvažnijim koridorima za EV promet
Jedna od najvećih prednosti Hrvatske jest razvijena mreža autocesta koja povezuje srednju Europu s Jadranom.
Najvažnije prometnice za elektromobilnost su:
- A1 Zagreb – Split – Dubrovnik
- A3 Bregana – Zagreb – Lipovac
- A6 Zagreb – Rijeka
- A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj
- A7 Rupa – Rijeka
Koliko košta punjenje električnog vozila u Hrvatskoj?
Cijena ovisi o operateru i vrsti punjenja.
Prosječne cijene javnog punjenja
| Vrsta punjenja | Prosječna cijena |
|---|---|
| AC punjenje | 0,21 – 0,45 €/kWh |
| DC brzo punjenje | 0,45 – 0,66 €/kWh |
| Ultra-brzi HPC punjači | 0,70 – 0,85 €/kWh |
Za usporedbu, kućno punjenje tijekom noćne tarife i dalje ostaje višestruko jeftinije od korištenja javnih brzih punionica.
Turizam snažno potiče razvoj infrastrukture
Hrvatska godišnje ostvaruje desetke milijuna turističkih noćenja, a sve veći broj turista dolazi električnim vozilima.
Zbog toga se punionice ubrzano instaliraju u:
- hotelima
- kampovima
- marinama
- apartmanskim kompleksima
- turističkim naseljima
Najveći rast bilježe:
- Istra
- Kvarner
- Dalmacija
gdje je tijekom ljetnih mjeseci potreba za punjenjem višestruko veća nego u ostatku godine.
Kako Hrvatska stoji u usporedbi s Europom?
Dok Nizozemska raspolaže s više od 180.000 javnih punionica, a Njemačka i Francuska s više od 150.000, Hrvatska se još uvijek nalazi u skupini tržišta u razvoju.
Ipak, važno je uzeti u obzir:
- znatno manji broj stanovnika
- manji broj registriranih EV vozila
- kraću povijest razvoja elektromobilnosti
U odnosu na veličinu tržišta, Hrvatska posljednjih godina bilježi jedan od najbržih rastova infrastrukture u jugoistočnoj Europi.
Planovi razvoja do 2030.
Europska uredba AFIR zahtijeva značajno povećanje broja brzih punionica na glavnim prometnim koridorima.
Za Hrvatsku to znači:
- dodatne ultra-brze punionice uz autoceste
- povećanje ukupne instalirane snage mreže
- razvoj infrastrukture za električne autobuse i teretna vozila
- veći broj urbanih punionica u gradovima
- bolju pokrivenost ruralnih područja
Nova ulaganja financiraju se kroz europske fondove, Nacionalni plan oporavka i otpornosti te privatne investicije energetskih i infrastrukturnih tvrtki.
Najveći izazovi hrvatske EV infrastrukture
1. Neravnomjerna geografska raspodjela
Velik dio punionica koncentriran je u Zagrebu i na obali, dok pojedini dijelovi Slavonije, Like i Dalmatinske zagore imaju manju pokrivenost.
2. Sezonska opterećenja
Ljetna turistička sezona značajno povećava potražnju za punjenjem na obali.
3. Nedovoljan broj ultra-brzih punionica
Iako njihov broj raste, mreža HPC punjača još uvijek je manja nego u zapadnoeuropskim državama.
4. Potreba za jačanjem elektroenergetske mreže
Daljnji rast elektromobilnosti zahtijevat će dodatna ulaganja u distribucijsku infrastrukturu i transformatorske kapacitete.
Zaključak
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina napravila značajan iskorak u razvoju infrastrukture za punjenje električnih vozila. Od nekoliko stotina punionica prije nekoliko godina do više od tisuću javno dostupnih lokacija danas, tržište pokazuje stabilan rast. Posebno se ističu Zagreb, Istra, Kvarner i Dalmacija, dok su autoceste postale ključni koridori za električna putovanja prema Jadranu.
Obzirom na europske ciljeve dekarbonizacije, AFIR regulativu i kontinuirani rast broja električnih vozila, očekuje se da će Hrvatska do 2030. višestruko povećati broj punionica te postati jedna od vodećih država jugoistočne Europe po kvaliteti EV infrastrukture.
Tražite pouzdano i moderno rješenje za punjenje električnih vozila? javite nam se!