EV punionice u Europi: stanje infrastrukture, statistike i budućnost elektromobilnosti (2026.)

Broj električnih vozila (EV) na europskim cestama raste iz godine u godinu, a paralelno se razvija i infrastruktura za punjenje. Međutim, razvoj nije ravnomjeran. Dok pojedine države imaju jednu od najgušćih mreža punionica na svijetu, druge se još uvijek bore s osnovnom dostupnošću infrastrukture. U ovom članku analiziramo EV punionice u Europi, donosimo najnovije statistike, uspoređujemo države i gradove te prikazujemo gdje je infrastruktura najrazvijenija, a gdje još postoji značajan prostor za napredak.


Koliko EV punionica trenutno postoji u Europi?

Europa je tijekom posljednjih nekoliko godina doživjela eksplozivan rast infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), broj javno dostupnih punionica u EU porastao je s približno 10.500 u 2012. godini na više od 632.000 u 2023. godini. Tijekom 2024. i 2025. rast se dodatno ubrzao te je Europa premašila granicu od milijun javnih punionica.

Ključne brojke za Europu

PokazateljVrijednost
Javne EV punionice 2012.~10.500
Javne EV punionice 2023.~632.000
Javne EV punionice 2025.>1.000.000
DC brzi punjači 2023.~81.700
Ultra-brzi punjači (>150 kW) 2024.>77.000
Rast punionica tijekom 2024.+35%
Udio brzih punjača u EU mreži17%

Koje države imaju najviše EV punionica?

Najveća koncentracija punionica nalazi se u zapadnoj Europi. Tri države – Nizozemska, Njemačka i Francuska – zajedno čine više od polovice ukupne europske infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Top 10 država po broju javnih punionica

DržavaBroj javnih punionica
Nizozemska>180.000
Njemačka>160.000
Francuska>155.000
Belgija>106.000
Italija~70.000
Austrija>22.000
Švedska>20.000
Danska>20.000
Norveška>18.000
Španjolska>18.000

Zašto je Nizozemska apsolutni europski lider?

Nizozemska već godinama prednjači u razvoju elektromobilnosti.

S više od 180.000 javnih punionica ima najgušću mrežu u Europi, a gotovo svaka urbana četvrt ima dostupne AC ili DC punjače. Dodatni razlog uspjeha je snažna integracija punionica u javne garaže, poslovne zone, trgovačke centre i stambena naselja.

Ključni čimbenici uspjeha:

  • nacionalna strategija elektrifikacije prometa
  • visoke subvencije za EV vozila
  • razvijena elektroenergetska mreža
  • jednostavan proces instalacije privatnih punionica
  • gusto naseljena urbana područja

Gdje je infrastruktura najslabije razvijena?

Najveći izazovi i dalje postoje u dijelovima istočne i jugoistočne Europe.

Države poput Hrvatske, Rumunjske, Bugarske, Grčke i pojedinih balkanskih zemalja značajno zaostaju za zapadnom Europom prema ukupnom broju punionica po stanovniku.

Razlozi uključuju:

  • manji broj električnih vozila
  • sporije investicije
  • ograničenja elektroenergetske infrastrukture
  • nižu kupovnu moć stanovništva
  • manji interes privatnog sektora

Ipak, zanimljivo je da pojedine istočnoeuropske zemlje imaju vrlo visoku snagu punjenja po instaliranom punjaču. Bugarska, Latvija, Estonija i Slovačka među europskim su liderima prema omjeru instalirane snage i broja punionica.


Gradovi s najvećom mrežom EV punionica

Amsterdam

Više tisuća javnih AC i DC punjača raspoređenih kroz cijeli grad. Smatra se jednim od najpristupačnijih gradova za vlasnike električnih vozila.

Rotterdam

Jedna od najnaprednijih luka Europe s velikim brojem brzih punjača i infrastrukturom za električna gospodarska vozila.

Pariz

Masovno ulaganje u javnu infrastrukturu tijekom posljednjih godina dovelo je do snažnog rasta broja punionica.

Berlin

Njemački lider u urbanom razvoju elektromobilnosti.

London

Najveći broj punionica u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako postoje velike regionalne razlike između Londona i ostatka zemlje.


Brzi i ultra-brzi punjači postaju standard

Prije nekoliko godina većina europskih punionica bila je snage između 7 i 22 kW.

Danas se situacija brzo mijenja:

  • broj DC punjača raste znatno brže od AC punjača
  • broj ultra-brzih punionica (>150 kW) porastao je za oko 60% tijekom 2024.
  • Francuska, Njemačka, Danska i Finska bilježe među najvećim stopama rasta ultra-brzih punjača u Europi.

To omogućuje punjenje modernih električnih automobila od 10% do 80% kapaciteta baterije za manje od 30 minuta.


Kako Europa planira razvijati infrastrukturu do 2030.?

Ključni regulatorni okvir predstavlja AFIR (Alternative Fuels Infrastructure Regulation).

Prema novim pravilima:

  • punionice minimalne snage 150 kW moraju biti dostupne svakih 60 km na glavnim TEN-T prometnim koridorima
  • ukupna instalirana snaga mreže mora pratiti rast broja električnih vozila
  • infrastruktura mora podržavati jednostavno plaćanje bez obvezne registracije
  • povećava se dostupnost infrastrukture za teretna vozila i autobuse.

Već 2025. godine čak 77% glavne europske mreže autocesta bilo je pokriveno ultra-brzim punionicama u skladu s AFIR zahtjevima.


Koliko punionica će Europi trebati do 2030.?

Prema procjenama Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), Europa će do 2030. trebati između 3,5 i 8,8 milijuna javnih punionica, ovisno o scenariju razvoja tržišta električnih vozila.

Da bi se taj cilj ostvario:

  • potrebno je instalirati više od milijun novih punionica godišnje
  • tempo izgradnje mora biti višestruko veći nego danas
  • investicije će se brojati u desecima milijardi eura.

Hrvatska u europskom kontekstu

Hrvatska još uvijek ne pripada skupini europskih lidera po broju punionica, ali posljednjih godina bilježi značajan rast.

Posebno se razvija infrastruktura:

  • uz autoceste
  • na turističkim destinacijama
  • u velikim gradovima
  • u trgovačkim centrima
  • kod hotela i poslovnih objekata

Zanimljivo je da Hrvatska prema EAFO analizi spada među zemlje koje ulažu u punjače veće snage, što povećava kvalitetu mreže unatoč manjem ukupnom broju lokacija.


Najveći izazovi razvoja EV infrastrukture

Unatoč rekordnom rastu, Europa se suočava s nekoliko izazova:

1. Neravnomjerna raspodjela

Više od polovice svih punionica koncentrirano je u nekoliko država zapadne Europe.

2. Opterećenje elektroenergetske mreže

Rast broja vozila zahtijeva modernizaciju distribucijske infrastrukture.

3. Dostupnost u ruralnim područjima

Brojne ruralne regije još uvijek imaju ograničen pristup javnim punionicama.

4. Standardizacija i interoperabilnost

Potrebno je osigurati jednostavno korištenje punionica različitih operatera.


Zaključak

Europska infrastruktura za punjenje električnih vozila raste brže nego ikada prije. Broj javnih punionica premašio je milijun, a zemlje poput Nizozemske, Njemačke i Francuske predvode tranziciju prema održivoj mobilnosti. Istovremeno, istočna i jugoistočna Europa još uvijek hvataju korak s razvijenijim tržištima.

S novim AFIR regulativama, velikim ulaganjima i kontinuiranim rastom prodaje električnih vozila, očekuje se da će do kraja desetljeća Europa izgraditi jednu od najnaprednijih mreža EV punionica na svijetu. Za građane, tvrtke i investitore to predstavlja značajnu priliku za sudjelovanje u transformaciji prometnog sektora prema održivoj budućnosti.

Tražite pouzdano i moderno rješenje za punjenje električnih vozila? javite nam se!

info@cras.hr