Broj električnih vozila (EV) na europskim cestama raste iz godine u godinu, a paralelno se razvija i infrastruktura za punjenje. Međutim, razvoj nije ravnomjeran. Dok pojedine države imaju jednu od najgušćih mreža punionica na svijetu, druge se još uvijek bore s osnovnom dostupnošću infrastrukture. U ovom članku analiziramo EV punionice u Europi, donosimo najnovije statistike, uspoređujemo države i gradove te prikazujemo gdje je infrastruktura najrazvijenija, a gdje još postoji značajan prostor za napredak.
Koliko EV punionica trenutno postoji u Europi?
Europa je tijekom posljednjih nekoliko godina doživjela eksplozivan rast infrastrukture za punjenje električnih vozila.
Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), broj javno dostupnih punionica u EU porastao je s približno 10.500 u 2012. godini na više od 632.000 u 2023. godini. Tijekom 2024. i 2025. rast se dodatno ubrzao te je Europa premašila granicu od milijun javnih punionica.
Ključne brojke za Europu
| Pokazatelj | Vrijednost |
|---|---|
| Javne EV punionice 2012. | ~10.500 |
| Javne EV punionice 2023. | ~632.000 |
| Javne EV punionice 2025. | >1.000.000 |
| DC brzi punjači 2023. | ~81.700 |
| Ultra-brzi punjači (>150 kW) 2024. | >77.000 |
| Rast punionica tijekom 2024. | +35% |
| Udio brzih punjača u EU mreži | 17% |
Koje države imaju najviše EV punionica?
Najveća koncentracija punionica nalazi se u zapadnoj Europi. Tri države – Nizozemska, Njemačka i Francuska – zajedno čine više od polovice ukupne europske infrastrukture za punjenje električnih vozila.
Top 10 država po broju javnih punionica
| Država | Broj javnih punionica |
|---|---|
| Nizozemska | >180.000 |
| Njemačka | >160.000 |
| Francuska | >155.000 |
| Belgija | >106.000 |
| Italija | ~70.000 |
| Austrija | >22.000 |
| Švedska | >20.000 |
| Danska | >20.000 |
| Norveška | >18.000 |
| Španjolska | >18.000 |
Zašto je Nizozemska apsolutni europski lider?
Nizozemska već godinama prednjači u razvoju elektromobilnosti.
S više od 180.000 javnih punionica ima najgušću mrežu u Europi, a gotovo svaka urbana četvrt ima dostupne AC ili DC punjače. Dodatni razlog uspjeha je snažna integracija punionica u javne garaže, poslovne zone, trgovačke centre i stambena naselja.
Ključni čimbenici uspjeha:
- nacionalna strategija elektrifikacije prometa
- visoke subvencije za EV vozila
- razvijena elektroenergetska mreža
- jednostavan proces instalacije privatnih punionica
- gusto naseljena urbana područja
Gdje je infrastruktura najslabije razvijena?
Najveći izazovi i dalje postoje u dijelovima istočne i jugoistočne Europe.
Države poput Hrvatske, Rumunjske, Bugarske, Grčke i pojedinih balkanskih zemalja značajno zaostaju za zapadnom Europom prema ukupnom broju punionica po stanovniku.
Razlozi uključuju:
- manji broj električnih vozila
- sporije investicije
- ograničenja elektroenergetske infrastrukture
- nižu kupovnu moć stanovništva
- manji interes privatnog sektora
Ipak, zanimljivo je da pojedine istočnoeuropske zemlje imaju vrlo visoku snagu punjenja po instaliranom punjaču. Bugarska, Latvija, Estonija i Slovačka među europskim su liderima prema omjeru instalirane snage i broja punionica.
Gradovi s najvećom mrežom EV punionica
Amsterdam
Više tisuća javnih AC i DC punjača raspoređenih kroz cijeli grad. Smatra se jednim od najpristupačnijih gradova za vlasnike električnih vozila.
Rotterdam
Jedna od najnaprednijih luka Europe s velikim brojem brzih punjača i infrastrukturom za električna gospodarska vozila.
Pariz
Masovno ulaganje u javnu infrastrukturu tijekom posljednjih godina dovelo je do snažnog rasta broja punionica.
Berlin
Njemački lider u urbanom razvoju elektromobilnosti.
London
Najveći broj punionica u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako postoje velike regionalne razlike između Londona i ostatka zemlje.
Brzi i ultra-brzi punjači postaju standard
Prije nekoliko godina većina europskih punionica bila je snage između 7 i 22 kW.
Danas se situacija brzo mijenja:
- broj DC punjača raste znatno brže od AC punjača
- broj ultra-brzih punionica (>150 kW) porastao je za oko 60% tijekom 2024.
- Francuska, Njemačka, Danska i Finska bilježe među najvećim stopama rasta ultra-brzih punjača u Europi.
To omogućuje punjenje modernih električnih automobila od 10% do 80% kapaciteta baterije za manje od 30 minuta.
Kako Europa planira razvijati infrastrukturu do 2030.?
Ključni regulatorni okvir predstavlja AFIR (Alternative Fuels Infrastructure Regulation).
Prema novim pravilima:
- punionice minimalne snage 150 kW moraju biti dostupne svakih 60 km na glavnim TEN-T prometnim koridorima
- ukupna instalirana snaga mreže mora pratiti rast broja električnih vozila
- infrastruktura mora podržavati jednostavno plaćanje bez obvezne registracije
- povećava se dostupnost infrastrukture za teretna vozila i autobuse.
Već 2025. godine čak 77% glavne europske mreže autocesta bilo je pokriveno ultra-brzim punionicama u skladu s AFIR zahtjevima.
Koliko punionica će Europi trebati do 2030.?
Prema procjenama Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), Europa će do 2030. trebati između 3,5 i 8,8 milijuna javnih punionica, ovisno o scenariju razvoja tržišta električnih vozila.
Da bi se taj cilj ostvario:
- potrebno je instalirati više od milijun novih punionica godišnje
- tempo izgradnje mora biti višestruko veći nego danas
- investicije će se brojati u desecima milijardi eura.
Hrvatska u europskom kontekstu
Hrvatska još uvijek ne pripada skupini europskih lidera po broju punionica, ali posljednjih godina bilježi značajan rast.
Posebno se razvija infrastruktura:
- uz autoceste
- na turističkim destinacijama
- u velikim gradovima
- u trgovačkim centrima
- kod hotela i poslovnih objekata
Zanimljivo je da Hrvatska prema EAFO analizi spada među zemlje koje ulažu u punjače veće snage, što povećava kvalitetu mreže unatoč manjem ukupnom broju lokacija.
Najveći izazovi razvoja EV infrastrukture
Unatoč rekordnom rastu, Europa se suočava s nekoliko izazova:
1. Neravnomjerna raspodjela
Više od polovice svih punionica koncentrirano je u nekoliko država zapadne Europe.
2. Opterećenje elektroenergetske mreže
Rast broja vozila zahtijeva modernizaciju distribucijske infrastrukture.
3. Dostupnost u ruralnim područjima
Brojne ruralne regije još uvijek imaju ograničen pristup javnim punionicama.
4. Standardizacija i interoperabilnost
Potrebno je osigurati jednostavno korištenje punionica različitih operatera.
Zaključak
Europska infrastruktura za punjenje električnih vozila raste brže nego ikada prije. Broj javnih punionica premašio je milijun, a zemlje poput Nizozemske, Njemačke i Francuske predvode tranziciju prema održivoj mobilnosti. Istovremeno, istočna i jugoistočna Europa još uvijek hvataju korak s razvijenijim tržištima.
S novim AFIR regulativama, velikim ulaganjima i kontinuiranim rastom prodaje električnih vozila, očekuje se da će do kraja desetljeća Europa izgraditi jednu od najnaprednijih mreža EV punionica na svijetu. Za građane, tvrtke i investitore to predstavlja značajnu priliku za sudjelovanje u transformaciji prometnog sektora prema održivoj budućnosti.
Tražite pouzdano i moderno rješenje za punjenje električnih vozila? javite nam se!